Manje C02 - veći BDP ?

Manje CO2 – manji BDP?

www.genijator.hr

Europska komisija predstavila je početkom ove godine nove energetske i klimatske ciljeve za period do 2030. godine: smanjenje emisije ugljikov dioksida (CO2) za 40 posto i udio od 27 posto energije iz obnovljivih izvora. Prijedlog energetske i klimatske politike moraju potvrditi vlade članica EU u Europski parlament. Energetska politika za period do 2020. predviđa smanjenje emisije štetnih plinova za 20 posto u odnosu na 1990. godinu, udio obnovljivih izvora od 20 posto i povećanje energetske efikasnosti za 20 posto. Sada je emisija štetnih plinova u atmosferu za 18 posto niža nego 1990. dok je udio obnovljivih izvora nešto manji od 13 posto. Najveći zagađivač u Europskoj uniji je Njemačka budući da je emisija ugljikovog dioksida nastalog sagorjevanjem fosilnog goriva u toj zemlji, u 2013. porasla za dva posto na 760 milijuna tona, pokazali su službeni podaci europske službe za statistiku Eurostata.
Novi plan Unije čije je težište na smanjenju emisije ugljikovog dioksida do 2030. imat će za posljedicu pad europskog bruto domaćeg proizvoda od 0,1 posto do 0,45 posto, pokazuju procjene utjecaja novih ciljeva koje je Europska komisija predložila u djelatnosti klimatskih promjena i energetike. Koliki će biti pad ovisit će od toga kakav će sustav naknada za emisije biti uveden u djelatnostima koje nisu obuhvaćene europskim Sistemom trgovine emisijama. Težište je nove strategije na smanjenju emisije plinova, što su kritizirale organizacije za zaštitu okoliša i neke članice zbog zanemarivanja značaja uštede energije i obnovljivih izvora energije za smanjenje emisije plinova. Uz to, ambiciozniji ciljevi za uštedu energije i obnovljive izvore, od kojih se odustalo, dugoročno bi se povoljnije odrazili na privredni rast. Osim smanjenja emisija plinova za 40 posto do 2030. Komisija je u okviru novih energetskih i klimatskih ciljeva za period do 2030. godine predložila da se udio energije iz obnovljivih izvora poveća na 27 posto. Prijedlog, međutim, ne predviđa obvezujuće ciljeve za članice.
Europska komisija je u svom prijedlogu odustala od ambicioznijih ciljeva za uštedu energije i obnovljive izvore koji bi se dugoročno povoljno odrazili na privredni rast i smanjenje troškova. Čelnici EU institucija su pozdravili prijedlog kao istovremeno efikasan i „ekonomski obazriv“ i isplativ. U analizi se ocjenjuje kako bi se negativan utjecaj na BDP mogao „ograničiti ukoliko bi se naknade za emisije primjenjivale u cijelom EU gospodarstvu (posredstvom Sustava trgovine emisijama ili kroz takse na ugljikov dioksid) i ako bi se prihodi koristili za smanjenje troškova rada“, odnosno smanjenje poreza na rad. Iznesena je i ocjena kako bi, ako bi se uveli ambiciozniji ciljevi za uštedu energije BDP povećao za 0,53 posto. Međunarodna agencija za energetiku iznijela je prognoze da bi se europski BDP mogao povećati za 1 posto do 2035. s visokim ciljevima za energetsku efikasnost. Predstavnik mreže ekoloških organizacija „Prijatelji Zemlje Europa“ Brook Riley kritizirao je prijedlog Europske komisije, ocijenivši da je rasprava o ciljevima za 2030. besmislena. Ova organizacija drži kako je strategija čije je težište na ciljevima za smanjenje emisije plinova, temelji na pesimističnim procjenama Komisije o tome na koje mjere će moći nagovoriti članice EU. „I, oni su spremni žrtvovati koristi od ambiciozne klimatske i energetske politike da bi opravdali svoj defetizam“, zaključio je Riley.
Procjenu utjecaja novih ciljeva kritizirala je industrija energetski efikasnih tehnologija i materijala, kao i neke članice EU, zbog, kako tvrde, diskriminatorskog i pristranog modela koji mjere za uštedu energije prikazuje manje isplativim od Sustava trgovine emisijama u smanjenju emisija ugljen dioksida. Najnoviji izvještaj Međuvladinog panela za klimatske promjene objavljen proteklog mjeseca pokazao je kako će ostvarivanje ciljeva u smanjenju emisija ugljikovog dioksida umanjiti rast svjetskog gospodarstva za 0,06 posto do 2030. godine. Iako je emisija ugljik dioksida smanjena u EU u prosjeku za 2,5 posto u 2013. godini, ona je istovremeno povećana u šest članica: u Danskoj je registriran porast u emisiji CO2 od 6,8 posto, u Estoniji od 4,4 posto, u Portugalu 3,6 posto, Francuskoj 0,6 posto i Poljskoj 0,3 posto. Najveći pad u emisiji CO2 zabilježen je na Cipru, gdje je emisija CO2 smanjena za 14,7 posto, zatim u Rumunjskoj (14,6 posto) i Španjolskoj (12,6 posto).
EU je prošle godine emitirala u atmosferu 3,35 milijardi tona CO2, što je manje u odnosu na 3,43 milijarde tona iz 2012. godine. Njemačka, Britanija, Francuska, Italija, Poljska, Španjolska i Nizozemska čine 77 posto cjelokupne emisije CO2 u EU.

www.genijator.com